BIJELJINA – Jesenja sjetva ozime pšenice u Semberiji tradicionalno je počela sredinom oktobra i trajala je do kraja mjeseca, dok se optimalni rok završava početkom novembra. Ratari ističu da su vremenski uslovi ključni, jer kvalitetno nicanje zavisi od vlage u zemljištu i temperature.
Prema riječima proizvođača iz semberske ravnice, posljednjih godina sve više površina se zasijava upravo pšenicom, jer donosi sigurniju proizvodnju u odnosu na kukuruz, koji je često pogođen sušom.
Tokom vegetacije, koja traje od jeseni do početka ljeta, presudni su vremenski uslovi, naročito količina padavina i temperature u proljetnim mjesecima. Stručnjaci naglašavaju da primjena pune agrotehnike – đubrenje, zaštita i kvalitetno sjeme – značajno utiče na visinu prinosa.
Žetva pšenice u Semberiji obično počinje krajem juna i traje do sredine jula. Uoči žetve, poljoprivrednici očekuju prosječne ili natprosječne prinose, ukoliko vremenske prilike ostanu povoljne.
U dobrim godinama, prinosi se kreću i od sedam do osam tona po hektaru, dok na parcelama gdje su primijenjene sve savremene mjere proizvodnje mogu dostići i do deset tona po hektaru.
Ipak, ratari upozoravaju da osim prinosa, ključni problem ostaje otkupna cijena pšenice, koja direktno utiče na isplativost proizvodnje.
S obzirom na značaj koji ova kultura ima za prehrambenu sigurnost, pšenica će, kako ističu stručnjaci, i u narednim godinama ostati dominantna kultura u Semberiji i Republici
Iako postoji i proljećna, odnosno jara pšenica, koja se sije u martu i aprilu, ona je u Semberiji znatno manje zastupljena. Poljoprivrednici je uglavnom koriste kao alternativu u slučaju da jesenja sjetva izostane ili dođe do oštećenja usjeva tokom zime, dok glavninu proizvodnje i dalje čini ozima pšenica zbog većih i sigurnijih prinosa.
