Ima i danas mirotvoraca, ali se njihov glas ne probija u javnost jer je glas interesa i moći jači i koristi se gotovo svim sredstvima. Kriteriji ljudskih prava, čovjekovog dostojanstva i sloboda, posebno sloboda savjesti, često nisu vrjednote prema kojima se ravna. Svi ti proklamirani principi su ostali na papiru, a ravna moć, interes, sebičnost te je tako ozbiljno ugrožen čovjek pa i čovječanstvo.
Istakao je to kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, u intervjuu za „Nezavisne novine“ povodom Uskrsa, dodajući da je Isus Krist svojom patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt.
„Ne smijemo živjeti u strahu i od straha. Isus nam je zajamčio da će biti s nama sve do svršetka svijeta. Krist je puno puta govorio apostolima i onima koji su ga slušali: ‘Ne bojte se’. Pitanje je koliko s Isusom računam i koliko imamo u njega povjerenja. Stavimo Boga na prvo mjesto u životu pa će i čovjek naći svoje mjesto“, istakao je, između ostalog, Puljić.
Katolici širom svijeta danas proslavljaju Uskrs koji se smatra temeljem vjere. Koliko je važno uskrsnuće za čovjeka, za vjernika? I koju poruku šalje?
PULJIĆ: Kristovo uskrsnuće slave i Istočna i Zapadna Crkva različitim obredima i u različite termine, ali slave isto otajstvo. Čovječanstvo stoji bez znanstvenog odgovora pred tajnom smrti, kao i pred tajnom zloće koja je zatrovala srce čovjeka i čovječanstva. Čovjek nosi u sebi strah pred smrću jer stoji pred neizvjesnošću. U sebi nosi silnu čežnju za životom. Isus Krist svojom smrću i uskrsnućem je odgovor na tu tajnu. Svojom mukom i smrću je osmislio čovjekovu patnju jer je patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt. Slaveći Kristovo uskrsnuće otkrivamo nadu i smisao života te nalazimo snagu nositi se s vlastitim patnjama.
Uskrs dolazi nakon korizmenog vremena odricanja i promišljanja. Jesmo li iskoristili te dane kako bismo Uskrs dočekali bolji i vjerom ojačani?
PULJIĆ: Kroz korizmu stavlja se naglasak na oslobođenje srca od negativnih sklonosti i navezanosti. To činimo pokorom, molitvom i djelima ljubavi. Post i pokora su proces nutarnjeg čišćenja i oslobođenja koje nas vodi poniznosti, kajanju i odricanju od grijeha te nas usmjerava prema rastu u ljubavi. Prava korizma obuhvaća to troje: molitvu, pokoru i djela ljubavi. Da bismo svoju životnu lađu usmjerili na plovidbu života prema cilju, potrebno je odvezati se od zlih navika. To znači osloboditi srce od navezanosti i zlih sklonosti. Korizma je vrijeme jačeg utvrđivanja vjere kroz čitanje Svetog pisma te pokoru – žrtvu – post. Sve to nije svrha samom sebi. Svrha je da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Također je to vrijeme kada od Boga tražimo oproštenje, a i mi sami postajemo raspoloživi praštati jedni drugima.
