Ročište u vezi prodaje prve imovine BHRT-a nije uspjelo jer se nije pojavio niti jedan kupac.
Tačnije, na ročištu su se pojavile dvije stranke koje se vode kao treća strana. Jedna od njih je Pravobranilaštvo BiH koje je uložilo prigovor na postupak.
Almina Pilav, zamjenica pravobranitelja BiH je kazala da su uložili prigovor jer se o nekretninama, koje su predmet rješenja, vodi spor o vlasništvu pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i Ustavnim sudom BiH.
Obrazlozložila je da Pravobranilaštvo u ovim sporovima osporava da su ove nekretnine u vlasništvu BHRT-a.
Ona kaže da je prodaja ovih nekretnina protuzakonita i predlaže sudu da se rješenje obustavi kao nedopušteno te da se ukinu sve provedene radnje.
Pravobranilaštvo je podnijelo prigovor s obzirom da u pogledu rješenja, a to su nekretnine, BiH ima takvo pravo koje spriječava izvršenje na predmetu i tvrdi da se uvidom može utvrditi da su ove nekretnine bile uknjižene kao državno vlasništvo 1/1.
Ističe da je Pravobranilašvo već dobilo jednu odbijenicu vezano za ove nekretnine 2022. godine i da je podnijela apelaciju Ustavnom sudu, a da je druga žalba podnesena zbog rješenja iz 2012. godine i Kantonalni sud još nije donio odluku.
Pravni predstavnik firme koja potražuje novac od BHRT-a je rekao da je prijedlog trećeg lica neosnovan, a da svi navodi Pravobranilaštva u ovom trenutku ne mogu biti razmatrani te kaže da se na osnovu ranije presude Kantonalnog suda u ovom predmetu može pretpostaviti kakva će biti i naredna odluka na koju se čeka.
Sudija je rekao da današnje ročište nije uspjelo jer nije bilo kupaca te se ide na drugu kupovinu, a prije toga će sud donijeti odluku o prigovoru trećih lica.
Za prigovor se javilo još jedno treće lice u postupku, Izet Musić koji je branilac porodica koje tvrde da im BHRT nikada nije platio novac za zemjište na kojem su napravljene nekretnine koje su predmet ovog spora. Tvrdi da se taj postupak pred Kantonalnim sudom vodi od 1971. godine i da treba sačekati da se on završi.
Kraj RTV servisa?
Iz Upravnog odbora BHRT-a ranije je navedeno da se najveći dio imovine vodi kao državna imovina koja je odlukom visokog predstavnika privremeno izuzeta iz pravnog prometa.
Osim što je riječ o prodaji državne imovine, ova prodaja može predstavljati kraj BHRT-a kao javnog RTV servisa.
Prema procjeni sudskog vještaka, vrijednost imovine BHRT-a, koja obuhvata zemljište i zgrade, procijenjena je na oko 160 miliona KM.
Državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto ranije je napomenuo da je tražio od bh. pravobranilaštva da se umiješa.
„Mislim da je besmisleno prodavati toliku imovinu zbog takvog duga“, rekao je Forto.
