SARAJEVO – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene Zakona o akcizama, međutim, po svemu sudeći, od smanjenja ili ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate od strane Savjeta ministara BiH vjerovatno neće biti ništa.
Ključna prepreka: Dom naroda i politički odnosi
Naime, da bi te izmjene zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD, koji je protiv tih izmjena, „drži ključeve“ kvoruma.
Dodatni filter: Upravni odbor UIO
U slučaju da se to desi, odnosno da Dom naroda usvoji izmjene Zakona o akcizama, sve to treba proći i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, gdje se odluke donose konsenzusom sva tri ministra finansija u BiH.
S obzirom na protivljenje Republike Srpske, izvjesno je da Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, neće dati zeleno svjetlo na smanjenje ili ukidanje akciza na način kako to predviđa izmijenjeni Zakon o akcizama BiH.
Šta predviđaju izmjene zakona
Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o akcizama koje su usvojene u Predstavničkom domu omogućava se Savjetu ministara da smanji ili ukine akcize na naftu i naftne derivate, ali u periodu ne dužem od šest mjeseci u toku kalendarske godine.
„Sve treba ići na Upravni odbor UIO i to je u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakonom o akcizama. Ništa se ne mijenja ako ministri entitetskih vlada nisu za“, ispričao je izvor „Nezavisnih“ blizak UIO.
Mogući scenarij: zakon pada već na startu
Međutim, pitanje je da li će potencijalno smanjenje ili ukidanje akciza uopšte i doći do Upravnog odbora jer bi izmjene Zakona o akcizama mogle pasti već na Domu naroda.
„Nećemo nikada pristati da se o tome razgovara na nivou BiH“, rekao je Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da se o akcizama može razgovarati između Republike Srpske i Federacije BiH.
„Nikakva odluka o tome nije donesena. Neko je preglasavajući volju Republike Srpske donio odluku u jednom od dva doma, a to mora biti u oba doma. Nametanje nije prihvatljivo“, rekao je Kovačević.
Suprotni stavovi: zaštita građana ili populizam
S druge strane, Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, pozvao je delegate u Domu naroda da rade u interesu naroda i da hitno zaštite standard građana od poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica.
„Imamo najniže plate i penzije u Evropi i logično je da država zaštiti svoje građane od divljanja cijena goriva koje za sobom posljedično nosi inflatorni udar, zbog čega moramo hitno reagovati i obuzdati rast cijena goriva. Samo u prva dva mjeseca ove godine od PDV-a je ubrano 84 miliona više u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. To je novac građana i odgovorna država će se odreći dijela novca od akciza kako bi narod bio zaštićen od siromaštva“, rekao je Blanuša, a saopšteno je iz SDS-a.
Politička pozadina i ranije najave
Inače, odmah nakon što je podnesena inicijativa o izmjeni Zakona o akcizama od strane Saše Magazinovića, šefa Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu, SNSD je rekao da je protiv i da neće pristati na to jer se radi o prenosu nadležnosti. Tokom rasprave SNSD-ovi poslanici istakli su i da se radi o populističkoj mjeri koju ne treba usvajati jer „kriza neće dugo trajati“. Naveli su i da je Republika Srpska već reagovala na način da je ograničila marže i sprovela inspekcijske kontrole po benzinskim pumpama.
Argumenti za smanjenje akciza
S druge strane, za razliku od SNSD-a, gotovo svi ostali poslanici koji su diskutovali rekli su da nema govora o prenosu nadležnosti, istovremeno se pitajući kako to ranije nisu prenošene nadležnosti, iako se Zakon o akcizama mijenjao nekoliko puta. Naglasili su i da smanjenje ili djelimično ukidanje akciza neće uticati na budžet jer zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata rastu i prihodi od PDV-a koji će eventualni pad prihoda od akciza „poravnati“.
Širi kontekst: globalna kriza i rast cijena
Inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama upućena je nakon napada SAD i Izraela na Iran i zatvaranja Ormuskog moreuza. To je podiglo cijenu nafte, a posljedica toga je znatan rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Do sada, zemlje regiona Hrvatska, Srbija i Crna Gora već su reagovale i smanjile akcizu, mada u Republici Srpskoj kažu da je Srbija smanjila akcizu za 20 odsto i ona sada iznosi 0,9 KM, dok je ta akciza u BiH trenutno 30 feninga.
