BANJALUKA, SARAJEVO – Izlazak EUFOR-ovih jedinica na ulice gradova u Bosni i Hercegovini sahranio bi evropski put zemlje, jer bi Evropskom savjetu bila poslata poruka ne samo da BiH nije spremna da započne pregovore, nego da se pojavio ozbiljan bezbjednosni rizik, što bi praktično zaustavilo evropske integracije.
Kako smo ovih dana saznali u neformalnim razgovorima sa diplomatama iz pojedinih zemalja članica, glavni razlog što niko u Briselu ne želi da vidi tenkove i transportere EU na ulicama jeste to što bi ovo pojedinim skeptičnim zemljama članicama EU moglo pružiti utisak da je BiH godinama daleko od početka pregovora, a onda bi bilo gotovo nemoguće BiH staviti na agendu proširenja u dužem periodu.
U Evropskoj komisiji i Službi za spoljne i bezbjednosne poslove EU, kako nam je rečeno, još vjeruju da situacija nije „izmakla kontroli“ i da je početak pregovora i dalje realistična opcija, ako bi se lideri pokazali spremnim za razuman unutrašnji dijalog.
Kako nam je objašnjeno, mart, kao mogući period u kojem bi EU donijela odluku o otvaranju pregovora organizovanjem prve međuvladine konferencije između BiH i Evropskog savjeta, više ne dolazi u obzir ni teoretski, jer nema dovoljno vremena, a juni, s obzirom na trenutnu dinamiku događaja u BiH, sve se više čini nedostižnim, ali i dalje mogućim.
Kako nam je rečeno, EU bi najviše željela da vidi domaće lidere da sjednu za sto i sami riješe trenutnu krizu, što bi poslalo najbolju moguću poruku u Brisel da je zemlja sazrela za narednu evropsku fazu. Drugi, manje željen, ali ipak prihvatljiv ishod, bio bi da se bh. institucije nametnu u trenutnom odmjeravanju snaga i time pošalju signal da su milioni uloženi u njihovo reformisanje urodili plodom. Treći ishod, koji, kako nam je rečeno, niko u EU ne želi da vidi, jeste pogoršanje bezbjednosne situacije, nametanja od strane Kristijana Šmita, a pogotovo ne intervencija EUFOR-a.
Za sada, kako nam je rečeno, niko ne namjerava da se angažuje u međuliderskom posredovanju, već postoji puno očekivanje da krizu u BiH mora da riješi BiH sama i time demonstrira zrelost.
Kako nam je jedan sagovornik rekao, iz Delegacije EU, putem Brisela, poslata je poruka Stejt departmentu s pitanjem da li adminsitracija Donalda Trampa želi ili ne da EU preuzme veću odgovornost u Evropi, što je, kako saznajemo, pomoglo u jasnom formulisanju stava SAD da žele da vide domaći dijalog i rad bh. institucija. Iz ovog se čini da SAD neće direktno intervenisati, kao što je bilo u proteklom periodu, već da će svi stajati iza Luiđija Soreke, šefa EU Delegacije u Sarajevu. Po svemu sudeći, Soreka je uspio postaviti zajedničku liniju koju će slijediti ne samo zemlje članice, već i spoljnopolitički partneri EU, poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana.
Osim krize s prenosom nadležnosti, koja brine Banjaluku, postoji i neriješen odnos između Bošnjaka i Hrvata, a čini se da je stranim diplomatama dosadilo objašnjenje sarajevskih političkih partija da je nemoguće osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Jedno od očekivanja je, kako nam je jedan sagovornik rekao, da se pokrene paralelni proces rješavanja ovog problema, kako bi se narednim izborima i ovo pitanje skinulo sa dnevnog reda i na taj način olakšalo rješavanje drugog dijela krize.
Kako se sad čini, ako uskoro ne prevlada razum u BiH i spremnost na dogovaranje, BiH ulazi u krizu u kojoj će možda EUFOR morati da interveniše, a to bi BiH trajno odmaklo od EU.
