SARAJEVO, BANJALUKA – Posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana „trbuhom za kruhom“ otišlo je njih više od 35.
Tako je lani radno mjesto u Sloveniji putem pomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, izdato 400 radnih dozvola.
Za razliku od prošle godine, u 2022. godini broj izdatih dozvola je bio veći za 5.375, odnosno izdato je ukupno njih 18.865.
Kako za „Nezavisne novine“ ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, do sada su naviše traženi vozači raznih kategorija, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.
„Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama“, ističu oni.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za „Nezavisne novine“ da se odlazak radnika može smanjiti samo uz ozbiljan set mjera, ali i da jedna ili dvije mjere neće ništa napraviti.
Prema njegovim riječima, broj građana koji su otišli je manji jer su najkvalitetniji već otišli, ali treba razmotriti razloge zbog kojih ljudi odlaze.
„Kada pogledate to, vidite da je jedna od ključnih stvari što ljudi ne vide dugoročno perspektivu u ovoj državi za sebe, za svoje porodice i za svoju djecu. Politička situacija kompletna, loš zdravstveni sistem neuređen, loš obrazovni sistem neuređen, ekonomski loša situacija, male plate, mala primanja. I kada se to sve sabere, ljudi hoće da u perspektivi imaju dobro zdravstvo, da imaju penzije od kojih će moći da žive, da njihova djeca imaju kvalitetno školovanje, da mogu da rade poslove od kojih će sutra moći normalno da žive“, kaže on, dodajući da se u proteklim decenijama ne vide poboljšanja, već stagnacija.
Smailbegović ističe da se mora naći način da se povećaju primanja radnicima kako bi bili manje motivisani za odlazak van Bosne i Hercegovine.
„Tržište je odradilo dobar dio posla, plate su povećane u zadnjih nekoliko godina pod pritiskom tržišta zato što ljudi idu, ali to očito nije dovoljno. Ovdje se mora i država odreći dijela prihoda na račun radnika kroz smanjenje doprinosa i ostalog“, objašnjava on.
Ozbiljne mjere se, kako ističe, ne mogu sprovesti bez učešća države i vlade i svi se moraju uključiti u rješavanje problema.
„Mi smo vrlo zainteresovani da budemo konstruktivan dio te priče, jer ostajemo bez radne snage, ali mi sami ne možemo ništa, osim da dižemo plate do određenog nivoa“, rekao je on.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da su migracije radnog stanovništva opšti trend u svijetu.
„Nije to samo dešavanje koje je u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, već imamo u kompletnom svijetu takva dešavanja i to je ono što je neminovnost. Međutim, sigurno da postoje određeni načini da se to smanji i kako da ipak naše ljude zadržimo na našim prostorima. To je tehnološki razvoj privrede, automatizacija proizvodnih procesa, gdje ćemo kroz veću rentabilnost rada dobiti i bolja radna mjesta i više plate na tim radnim mjestima“, rekao je Škrebić za „Nezavisne novine“.
Dodao je da će to biti jedan od glavnih razloga što će se ljudi i vraćati i ostajati na ovim prostorima.
