Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć 13. januara početak nove 2026. godine, a širom Srbije i Srpske organizuje se doček.
Pravoslavna nova godina, poznata kao julijanska nova godina, u Beogradu je obeležena molebanom u Hramu Svetog Save, koji je služen pred ponoć, kao i u Beogradu na vodi vatrometom, igrom dronova i laserskim efektima.
Kada se i gde slavi julijanska nova godina?
Srpska nova godina se proslavlja 14. januara po gregorijanskom kalendaru u balkanskim zemljama Srbiji, Crnoj Gori, BiH (Republika Srpska), Severnoj Makedoniji kao i u pravoslavnim delovima Hrvatske, a tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru.
Julijanska nova godina slavi se i u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji i Gruziji, a zanimljiva je činjenica da tradicija obeležavanja julijanske nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, ali i u nekim delovima galske zajednice u Škotskoj.
Od kada se slavi Srpska nova godina?
Srbi su se prema narodnim običajima, tradicionalno za Srpsku novu godinu okupljali i igrali narodne igre, dok je tokom osmanske vladavine bilo zabranjeno proslavljanje i poštovanje srpskih tradicija.
Običaji za doček 13. januara
Prema običajnom kalendaru, tokom dočeka se ne spava, a običaj je da se u toku noći služi vruća rakija, kuvano vino i krofne. U gradskoj sredini su se u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik i verovalo se da će onaj ko ga nađe imati uspešnu godinu.
Julijanska nova godina u našem narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić, jer se na taj dan završavaju božićne svečanosti.
U domovima je u susret prazniku porodica na okupu, trpeza je bogata, uz neizostavnu prazničnu pečenicu. Nakon završetka Drugog svetskog rata, proslava Pravoslavne nove godine dugo godina je označavana kao težak nacionalni ispad, a ponovo je počela javno da se slavi od devedesetih godina prošlog veka.
Srpska nova godina dočekivana je uz vatromet i koncerte, sa sve većim brojem stranih turista, a ove godine pripremljen je bogat muzički program, a ponegde je organizovan i vatromet na trgovima.
Javnu proslavu nove pravoslavne godine prva je organizovala beogradska „Kasina“, a sledećih godina pridružile su se sve prestoničke kafane, lokali i bioskopi. Srpska pravoslavna crkva 14. januara (1. januara po julijanskom kalendaru) slavi spomen u čast Isusa Hrista i Svetog Vasilija, odakle i naziv za julijansku novu godinu – Vasilica.
Pravoslavni vernici proslaviće 14. januara tri praznika, slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić.
U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka, kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb „vasilica“. Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka.

