Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Sretenje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika, koji podsjeća na dan kada je Presveta Bogorodica prvi put uvela novorođenog Hrista u hram da ga posveti Bogu.
Ovaj praznik simbolizuje prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima hrama i u pravoslavnoj tradiciji smatra se jednim od najsvečanijih događaja
Šta obilježava Sretenje Gospodnje
Tom prilikom izgovorio je čuvenu molitvu:
„Otpusti sada raba tvojega, Gospode, jer vidješe oči moje spasenje tvoje“
Prema predanju, ovom događaju prisustvovala je i proročica Ana, kći Fanuilova, koja je objavila narodu da je stigao dugo očekivani Mesija.
Predanje navodi da je Bogorodicu u hram uveo prvosveštenik Zaharija, otac Svetog Jovana Krstitelja.
Od kada se praznuje Sretenje
Sretenje se u hrišćanstvu slavi još od vremena vizantijskog cara Justinijana, kada je uvedeno nakon velike kuge i razornog zemljotresa u Antiohiji.
Od tada se praznik širio cijelim hrišćanskim svijetom i postao jedan od centralnih u liturgijskom kalendaru.
Ovaj dan ima poseban značaj i u srpskoj istoriji:
Narodna vjerovanja i običaji za Sretenje
U narodu postoji veliki broj običaja i vjerovanja vezanih za ovaj praznik.
Najpoznatija vjerovanja
- Vjeruje se da se na Sretenje
- susreću zima i ljeto
- Ako je dan sunčan, a medvjed vidi svoju sjenku i vrati se u pećinu, zima će potrajati još šest nedjeljaDjevojke paze koga će prvog sresti ujutru – vjeruje se da će im mladoženja biti sličan tom čovjeku
Običaji koji se poštuju
- U hramovima se osvećuju svijećeSvjeće se pale u kući jer se vjeruje da:
- štite dom od gromačuvaju porodicu od nesrećedonose blagoslov i duhovnu zaštitu
