Da li će radnici u Republici Srpskoj i dogodine imati bar pristojan minimalac i koliko toliko siguran posao? Ili će poslodavci dobiti priliku da, bez prevelike procedure, otpuste čak i radnike koji su, radeći za njihovu kompaniju, uništili zdravlje?
Na ova i mnoga druga teška, ali životna pitanja, odgovori će stići na jesen, kada se očekuje usvajanje novog ili temeljita rekonstrukcija postojećeg Zakona o radu Republike Srpske.
Aktuelnim zakonom, koji traje već 10 godina, nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci, ali iz različitih razloga.
Mnogi se još sjećaju kako su Ranku Mišić,tadašnju predsjednicu Saveza sindikata Republike Srpske, u decembru 2015. iznijeli iz Narodne skupštine, da bi poslanici „na miru“ usvojili Zakon o radu, koji je na snagu stupio 2016.
Manjak radnika i manjak prava
Taj zakon, koji je na snazi i danas, devastirao je proces kolektivnog pregovaranja i urušio mnoga, do tada bar formalno zagarantovana, radnička prava.
Ali, u to vrijeme je u Srpskoj bilo oko 150.000 nezaposlenih, pa su ljudi pristajali i na najgore uslove, samo da prehrane porodice.
Danas, deceniju kasnije, situacija na tržištu rada sasvim drugačija, pa je manjak radnika ozbiljan problem.
U takvoj situaciji i poslodavci i sindikati imaju velika očekivanja od „raspakivanja“ Zakona o radu.
Pod lupom su, očekivano, minimalac, otkazi, bolovanja i rad nedjeljom, kao i kazne za kršenje zakona, čiji „cjenovnik“ nije menjan od 2016.
Prečica za otkaz
Goran Stanković, naslednik Ranke Mišić na čelu Saveza sindikata Republike Srpske, vjeruje da će prekrajanje starog ili usvajanje novog Zakona o radu ovog puta proći bez incidentnih situacija. Ipak, priznaje da borba sa poslodavcima neće biti laka.
Jedna od najspornijih tačaka su bolovanja. Poslodavci traže da se u novi Zakon uvrste odredbe koje bi spriječile zloupotrebu bolovanja, ali Stanković tvrdi da se iza toga krije nešto sasvim drugo.
– Oni govore o sprečavanju zloupotrebe bolovanja, a u stvari hoće da im novi zakon omogući da svakom radniku, pa i onom koji se povrijedio na radu, ili obolio od profesionalne bolesti, što lakše daju otkaz. Radnika, koji je radeći za njih izgubio zdravlje, pa mu je smanjena radna sposobnost, poslodavci hoće da se jednostavno reše – kaže Stanković za Srpskainfo.
Na bolovanju, a rade na crno
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić tvrdi da to nije istina.
– Radnik koji ima preostalu radnu sposobnost nakon povrede na radu ili profesionalne bolesti nije na bolovanju, nego je na poslu. I nije istina da mi hoćemo da se riješimo radnika. Ali, činjenica je da se bolovanja često zloupotrebljavaju – kaže Škrebić za Srpskainfo.
On navodi da u sezoni poljoprivrednih radova radnici uzimaju bolovanja, ne zato da bi se liječili, nego da bi radili negde drugdje: na imanjima, ili na sezonskim poslovima.
– Imamo i slučajeva da bolovanja traju po nekoliko mjeseci, pa i godinu dana, i da za to vriijeme radnici rade na crno kod drugog poslodavca – kaže Škrbić.
Dodaje da poslodavci traže da se definiše modalitet da se takve zloupotrebe spriječe.
-Danas se kontrola bolovanja svodi na provjeru dokumentacije, a ne poziva se radnik da dođe pred komisiju – kaže Škrebić.
Minimalac pod znakom pitanja
Iz Sindikata optužuju poslodavce da oni pokušavaju da „smisle neku formulu“ kako bi najniža zagarantovana plata bila što manja i kako se o minimalcu više ne bi pregovaralo.
Škrebić odgovara da poslodavci nisu protiv minimalne plate, ali da rast minimalnih, pa i ostalih plata, mora biti u skladu sa tržišnim uslovima i ekonomskim parametrima.
-Zakonom treba da se definiše, koji su to ekonomski parametri i da se tako odredi okvir u kojem se pregovara o minimalnim platama – kaže Škrebić.
Regres 1 KM
Lider Saveza sindikata podsjeća da je postojeći zakon obezvrijedio institut kolektivnog pregovaranja, propisavši da kolektivni ugovori, koji bi detaljnije definisali prava načelno propisana zakonom, nisu obavezni.
Republika Srpska već 10 godina nema opšti kolektivni ugovor, a u privredi nije potpisan ni jedan granski kolektivni ugovor.
– Zato „Nešković“ može radnicima isplatiti 1 KM regresa i i to je u skladu sa zakonom, jer Zakonom o radu nije propisano koliko iznosi regres, a kolektivnog ugovora nema – kaže Goran Stanković.
Dodaje da će se Savez sindikata zalagati za to da se prava koja su ranije bila tema kolektivnog pregovaranja, poput regresa, ili dodatnih dana godišnjeg odmora zbog radnog staža, ubuduće budu prpisana ili zakonom ili podzakonskim aktima.
