BANJALUKA – Bosna i Hercegovina i Hrvatska ovog utorka bi trebale potpisati sporazum kojim bi se otvorila realizacija projektu Južne interkonekcije, a vjeruje se da bi u prisustvu visoke američke delegacije to moglo da se desi na dvodnevnom samitu u Dubrovniku, koji počinje danas.
Kako je potvrđeno za BHRT, pregovarački timovi usaglasili su konačni tekst, a u ime BiH sporazum bi trebalo da potpiše Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, dok bi u ime Hrvatske to trebalo da učini Andrej Plenković, premijer te zemlje.
Kako javljaju hrvatski mediji, američku delegaciju predvodiće Kris Rajt, američki ministar energetike, koji je u nekoliko navrata lično urgirao da se ovaj projekat provede.
U medijima se mnogo spekulisalo o mogućem stavu EU o ovom projektu, a pojedini mediji su, kao što smo već pisali, smatrali da bi moglo doći do zaoštravanja odnosa između Brisela i Vašingtona.
Ovim dokumentom definisani su temelji saradnje na izgradnji gasne mreže koja će povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Projekt obuhvata izgradnju dionica s obje strane granice, s glavnim pravcem od Zagvozda preko Posušja, Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika.
Uz glavni vod planirani su i dodatni pravci prema Mostaru, odvojci za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce i Čapljinu, kao i dionica Kladanj – Tuzla.
Obaveze BiH
U Delegaciji EU za „Nezavisne“ podsjećaju na obaveze BiH koje su preuzete procesom pristupanja EU, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali i Reformskom agendom. Takođe navode da BiH ima kao svoj strateški cilj integracije u EU, zbog čega se od BiH očekuje da uskladi svoje zakonodavstvo i standarde s onima u EU, uključujući i oblast energetske politike.
„EU ima ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Takođe preduzima mjere za jačanje energetske nezavisnosti i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. To uključuje potpunu zabranu uvoza ruskog gasa do septembra 2027. godine. BiH ima ogroman potencijal za obnovljive izvore energije, a fokus energetske politike EU u BiH je podrška zemlji da taj potencijal iskoristi“, navode, i podsjećaju da EU obezbjeđuje znatnu finansijsku podršku za prilagođavanje energetskim politikama EU.
„Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka uputio je pismo predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto i premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, podsjećajući na obavezu BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa pristupanja EU da nacrte zakona dijeli s relevantnim službama Evropske komisije, uključujući i u sektoru energetike. Svako drugačije tumačenje ovog pisma je pogrešno“, naglašeno je.
Namjera EU nije da minira ili potkopa sporazum BiH
Ova napomena je važna jer praktično potvrđuje pisanje „Nezavisnih“ da namjera EU nije da minira ili potkopa sporazum BiH s investitorom iz SAD, već da skrene pažnju da taj projekat mora da bude u skladu s evropskim standardima.
Takođe smo već pisali da imamo potvrdu iz američkih diplomatskih krugova da će projekat poštovati evropske norme.
Osim Amerike, ovaj projekat podržava i Hrvatska, čiji predstavnici ne kriju zadovoljstvo da je konačno počela finalna faza priprema za realizaciju projekta.
Osim Amerike, ovaj projekat podržava i Hrvatska
Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Hrvatske, u Širokom Brijegu je naglasio da je ovaj projekt važan za energetsku sigurnost obje zemlje.
„Taj je projekt važan za Bosnu i Hercegovinu, ali je važan i za Hrvatsku, i zbog toga je hrvatska vlada čvrsto stala iza njega“, rekao je i ministar Bačić.
„Njime će se doprinijeti energetskoj sigurnosti i opskrbi plinom BiH i u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti“, rekao je Bačić.
Ono što i dalje nije jasno je konačna vrijednost ovog projekta. Za sada je sigurno jedino da će se izgraditi gasni interkonektor od granice s Hrvatskom kod Posušja do Novog Travnika. Govori se o izgradnji još nekoliko gasnih centrala, ali postavlja se pitanje smislenosti takvog projekta ako će se BiH pridržavati energetskih politika EU. Osim toga, u BiH su zastali projekti obnovljivih izvora energije, poput velikih hidrocentrala, iako ti projekti uživaju podršku EU i imaju jasnu finansijsku osnovu.
FOTO: stocksnap.io
