BANJALUKA – Otvaranje ruskog tržišta za izvoz jabuka i krušaka dolazi u pravi čas za domaće voćare, koji se suočavaju sa viškom robe i otežanim plasmanom na druga tržišta, uključujući i Bliski istok, koji je pogođen sukobima.
Odluka Ruske Federacije da ponovo odobri uvoz ovih proizvoda iz Republike Srpske od ovog mjeseca predstavlja značajan podsticaj za voćare, ali istovremeno otvara pitanja o količinama, logistici i održivosti plasmana na tom zahtjevnom tržištu.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ocijenio je ovu vijest kao izuzetno ohrabrujuću, navodeći da se odobrenje odnosi na nekoliko domaćih kompanija koje su već ranije bile prisutne na ruskom tržištu.
Prema njegovim riječima, „Bioplod“ iz Kozarske Dubice moći će da izveze 200 tona kruške, „Frut eko“ iz Gradiške 480 tona jabuke, dok „Agroimpeks nova“ iz Banjaluke ima odobrene znatno veće količine, odnosno 3.500 tona jabuke i 800 tona kruške.
Ova odluka uslijedila je nakon procjene ruske strane da su ispunjeni fitosanitarni uslovi, uz očekivanje da će kontrole proizvodnih lokacija biti nastavljene i u narednom periodu kako bi se obezbijedilo kontinuirano snabdijevanje.
Direktor i vlasnik „Bioploda“ Vesna Arsenić istakla je za „Glas“ da je rusko tržište od izuzetnog značaja za proizvođače, prije svega zbog bržeg obrta robe i sigurnijeg priliva novca.
„To tržište nam znači mnogo. Promet je veći, roba se brže isporuči i naplata je efikasnija. Ali kriterijumi su strogi i kvalitet mora biti vrhunski. Trenutno nemamo robe za rusko tržište jer smo zalihe iz hladnjača već isporučili, a prve količine za izvoz mogu se očekivati tek sa početkom nove berbe“, kazala je Arsenićeva za „Glas Srpske“.
Dodaje da su kontakti sa ruskim kupcima održavani i tokom zabrane izvoza, te da su ugovori bili spremni u slučaju stabilizacije trgovine.
„Imamo tri ozbiljna kupca, uglavnom velike trgovačke lance. Oni su već slali ugovore unaprijed, čekajući da se tržište ponovo otvori“, naglasila je ona.
Ova firma se, kako kaže, godinama fokusira na proizvodnju kruške i lješnjaka, dok je proizvodnja jabuke prekinuta zbog klimatskih nepogoda.
„Trenutno imamo oko 45 hektara kruške i više od 100 hektara lješnjaka. Prostora za širenje ima, ali sve zavisi od tržišta i vremenskih uslova“, ističe Arsenićeva.
S druge strane, među pojedinim proizvođačima prisutan je oprez kada je riječ o povratku na rusko tržište. Jedan od vlasnika „Agroimpeksa“ Nikola Vukelić kaže da iskustva iz prethodnih godina nisu uvijek bila pozitivna.
„To tržište je nepredvidivo, danas ima izvoza, sutra nema. Zbog toga smo se okrenuli drugim destinacijama“, kazao je Vukelić.
Ističe da dodatni problem predstavljaju visoki troškovi transporta i komplikovana logistika.
„Transport do Rusije je skup i neizvjestan. Kamioni znaju čekati danima na granicama, što dodatno komplikuje posao“, rekao je Vukelić.
Prema njegovim riječima, domaći proizvođači trenutno plasiraju robu na više tržišta, od regiona do Turske i arapskih zemalja, ali ni tu situacija nije stabilna.
„Sve zavisi od sorte i potražnje. Nije svako voće za svako tržište“, dodaje Vukelić.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović smatra da je otvaranje ruskog tržišta velika prilika, posebno za male proizvođače, ali upozorava na moguće zloupotrebe.
„Najveći problem je što bi pojedinci mogli pokušati reeksport voća iz Evropske unije, kao što se dešavalo ranije. To bi nanijelo štetu domaćim proizvođačima“, upozorio je Dojčinović.
Kontrola
Dragoja Dojčinović je naglasio da je neophodna stroga kontrola zaliha u hladnjačama i porijekla robe.
„Inspekcije moraju utvrditi stvarno stanje kako bi se spriječile malverzacije. Moramo zaštititi domaću proizvodnju“, poručuje Dojčinović, dodajući da su domaći voćari već suočeni sa brojnim izazovima, od klimatskih promjena do rasta cijena repromaterijala i nedostatka radne snage. Proizvodnja je sve skuplja, a tržište nesigurno, zbog čega, svako novo tržište važno, kaže on, mora biti uređeno i transparentno.
